Minska polja prekrivala su 354 km2 Hrvatske u veljači 2019. godine.[2] Tada su minsko sumnjiva područja bila prisutna u 8 županija te 54 općina i gradova.[2] Smatra se da se na tim područjima nalazi oko 31.000 nagaznih mina i neeksplodiranih eksplozivnih sredstva iz Domovinskoga rata. Nagazne mine uveliko su koristile sve zaraćene strane tijekom rata; sveukupno ih je postavljeno oko 1,5 milijuna. Njihova namjena je bila ojačati obrambene položaje kojima je nedostajalo dovoljno oružja ili ljudstva, no imale su ograničenu ulogu u borbama.
Nakon rata, isprva se smatralo da je oko 13.000 km2 Hrvatske prekriveno minsko sumnjivim područjima, no ta je procjena kasnije smanjena na 1174 km2 nakon fizičkog pregleda. Programi razminiranja provode se u koordinaciji s vladinim tijelima, kao što je Hrvatski centar za razminiranje koji je zapošljavao privatne tvrtke specijaliziranje za razminiranje čiji je broj pirotehničara iznosio 632. Područja su označena s 12.358[2] znakova upozorenja.
Prema stanju od 4. veljače 2019. godine minska polja prekrivala su 354 km2 Hrvatske.[2] Tada su minsko sumnjiva područja bila prisutna u 8 županija te 54 općina i gradova.[2] Smatra se da se na tim područjima nalazi oko 31.000 nagaznih mina i neeksplodiranih eksplozivnih sredstva iz Domovinskoga rata. Područja prekrivena minama označena su s 12.358[2] znakova upozorenja. Pored toga, područja zagađena isključivo neeksplodiranim ubojnim sredstvima označena su s 409 oznaka opasnosti.[3] Područja prekrivena minama u najvećem obujmu su šume zastupljene s 86,8 %, zatim poljoprivredna zemljišta s 12,9 % i ostala zemljišta s 0,3 %.[4]
- ↑ Portal Hrvatskog centra za razminiranje. HCR MISportal. 5. studenoga 2021.
- ↑ a b c d e f Mine Situation. Croatian Mine Action Center. Cromac. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. veljače 2019. Pristupljeno 6. lipnja 2020.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ HCR 2010., str. 8
- ↑ HCR i Uvodna riječ ravnatelja